Sabor Narodne Republike Hrvatske je 8.travnja 1949. Zakonom proglasio
Plitvička jezera »predjelom naročite prirodne ljepote«, nacionalnim
parkom, odredivši da »područje Nacionalnog parka obuhvaća one dijelove
kotara Korenica, Otočac, Slunj i Ogulin oko Plitvičkih jezera koji u
šumsko uzgojnom i turističkom pogledu sačinjavaju jednu cjelinu.
Nacionalni park se prostire na teritoriju od 19.462 ha, od čega na šume otpada 15.715 ha, vode 217 ha i travnjake sa seoskim prostorima 3.530 ha. Privatno je oko 3.000 ha, dok društvenim zemljištem upravlja Nacionalni park Plitvice. Smješten je na nadmorskoj visini od 408 do 1.280 metara. Zbog atraktivnosti fenomena prirode i povoljnog prometno-zemljopisnog položaja, posljednjih godina prihvaća nešto manje od milijun posjetitelja iz zemlje i svijeta.
Organizacija Ujedinjenih naroda, u skladu s Konvencijom o zaštiti svjetskog kulturnog i prirodnog nasljeđa, ustanovila je Listu svjetske kulturne prirodne baštine od opće i izuzetne vrijednosti za čovječanstvo. Naša zemlja supotpisnica je spomenute Konvencije.
Komitet za zaštitu svjetskih kulturnih i prirodnih dobara unio je 1979. godine, na prijedlog SlV-a, Nacionalni park Plitvička jezera u Listu svjetske baštine. Nacionalni park je, a međuvremenu, primio brojna priznanja za požrtvovani rad na ostvarenju programa »Čovjek i priroda« od kojih je najvrednija, Nagrada AVNOJ-a. Sve je to za Nacionalni park ne samo velika čast već i golema obaveza sadašnje i budućih generacija.
Nacionalni park se prostire na teritoriju od 19.462 ha, od čega na šume otpada 15.715 ha, vode 217 ha i travnjake sa seoskim prostorima 3.530 ha. Privatno je oko 3.000 ha, dok društvenim zemljištem upravlja Nacionalni park Plitvice. Smješten je na nadmorskoj visini od 408 do 1.280 metara. Zbog atraktivnosti fenomena prirode i povoljnog prometno-zemljopisnog položaja, posljednjih godina prihvaća nešto manje od milijun posjetitelja iz zemlje i svijeta.
Organizacija Ujedinjenih naroda, u skladu s Konvencijom o zaštiti svjetskog kulturnog i prirodnog nasljeđa, ustanovila je Listu svjetske kulturne prirodne baštine od opće i izuzetne vrijednosti za čovječanstvo. Naša zemlja supotpisnica je spomenute Konvencije.
Komitet za zaštitu svjetskih kulturnih i prirodnih dobara unio je 1979. godine, na prijedlog SlV-a, Nacionalni park Plitvička jezera u Listu svjetske baštine. Nacionalni park je, a međuvremenu, primio brojna priznanja za požrtvovani rad na ostvarenju programa »Čovjek i priroda« od kojih je najvrednija, Nagrada AVNOJ-a. Sve je to za Nacionalni park ne samo velika čast već i golema obaveza sadašnje i budućih generacija.